VOL. 12, No 1

SADRŽAJ: 

Predgovor glavnog i odgovornog urednika

Koludrović, M., Semiz, Z., Magerle, A.: AKOHOLIČAR I UBOJSTVO

            Iako su alkohol, agresija, sociopatsko i antisocijalno ponašanje uzročno povezani, među njima ima mnogo nejasnog. Nije jasno da li je alkoholizam, koji narušava bio-psiho-socijalni integritet ličnosti, jedini i osnovni uzrok kasnijoj agresiji i antisocijalnom ponašanju ili on samo aktivira već postojeće latentne agresivne sklonosti u ličnosti budućeg alkoholičara.

            Postoje teorije o tome da su sociopatija i alkoholizam uzročno povezani, tj. da isti uzrok dovodi do alkoholizma i sociopatije.

            Opisani su tzv. rizični faktori koji se zapažaju u ličnosti alkoholičara u predalkoholnoj fazi života.

            Ispitali smo 53 alkoholičara koji su vještačeni zbog krivičnog djela ubojstva i usporedili smo ih sa I kontrolnom skupinom od 44 sociopatske i impulzivno agresivne ličnosti koje su počinile ubojstvo. II kontrolnu grupu sastavili smo od 37 neagresivnih alkoholičara. Statističke značajnosti testirali smo hi-kvadrat-testom i koeficijentima korelacije.

            Sociopatske ličnosti i agresivni alkoholičari sa sociopatskim ponašanjem, iako su fenomenologijski slični, razlikuju ser prema etiologiji i razvojnom putu. Obiteljske prilike su loše u sve tri skupine, a naizgled “najočuvaniju” obitelj imaju alkoholičari ubojice, koji dobro kontroliraju svoju agresivnost do kasne adolescencije. Tada postaju vrlo slični sociopatskoj skupini, ali su još uvijek manje agresivni. Alkoholizam pojačava agresivnost. Homocidalni rizični faktor je agresivnost u kombinaciji s karakternim nedostatkom, smanjenom osetljivošću za patnje drugih.


Salajpal, T.: MOGUĆNOSTI KORIŠĆENJA POTUPRIJENOSA U TERAPIJI EPILEPSIJE

Bolta, D., Šupe, S., Matić, J., Donskoj, S., Biluš, R.: DEPRESIVNI SINDROM KAO POSLJEDICA HEMODINAMSKOG POREMEĆAJA NA NIVOU  CEREBRALNE CIRKULACIJE

Žarković, T.: SOCIOPATIJA I RECIDIV AKLOHOLIZMA

Cerovac, M.: BIOTRANSFORMACIJA KSENOBIOTIKA

Krepčić, I., Vuletin, J., Magerle, A., Škevin, M.: TRANSFER U SHIZOFRENIJE I GRUPNE TEHNIKE

Stracenski, M., Stracenski, B., Kondres, N.: PREGLED POVJESNOG RAZVOJA NEUROLEPTIKA

Stracenski, M., Šikić, N., Stracenski, B., Kerepčić, I.: KLINIČKA ISPITIVANJA NEUROLEPTIKA

Stracenski, M., Stracenski, B.: OCJENSKE LJESTVICE I DRUGI MJERNI INSTRUMENTI U KLINIČKOJ PSIHOFARMAKOLOGIJI NEUROLEPTIKA

Stracenski, M.: DOZIRANJE NEUROLEPTIKA

Stracenski, M., Krepčić, I., Šikić, N., Stracenski, B., Krajinović, B., Kuljanac, O., Novy-Radonić, E., Biočina, S.: O MOGUĆNOSTIMA UBLAŽAVANJA I OTKLANJANJA NEUROLEPTIČKIH NUSPOJAVA

Novy-Radonjić, E., Krepčić, I., Stracenski, M., Jurin, M., Krepčić, N.: IMUNOST POSREDOVANA STANICAMA I HUMORALNA IMUNOST U SHIZOFRENIH PACIJENATA

Krepčić, I., Jurin, M., Stracenski, M.: DA LI SU IMUNOLOŠKA ZBIVANJA U KORELACIJI S KLINIČKIM EKSPRESIJAMA U SHIZOFRENIH PACIJENATA?

Krepčić, I., Jurin, M., Stracenski, M., Novy-Radonić, E., Janković, D., Horvat, J.: REAKCIJE RANE I KASNE PREOSETLJIVOSTI NA ANTIGENE HUMANOG MOŽDANOG TKIVA U SHIZOFRENIH BOLESNIKA

Krepčić, I., Stracenski, M., Jurin, M.: DA LI POSTOJI RAZLIKA U IMUNOLOŠKOJ REAKTIVNOSTI SHIZOFRENIH PACIJENATA REZISTENTNIH I    NEREZISTENTNIH NA TERAPIJU NEUROLEPTICIMA?

Heinz, L., Krepčić, I., Stracenski, M., Jurin, M., Novy-Radonić, E., Krepčić, N., Krajinović, B.: STANJE IMUNOLOŠKE REAKTIVNOSTI ALKOHOLIČARA IN VITRO I IN VIVO POSTUPCIMA